„Uvijek
ste bili Europljani, ali sada ste i članovi Europske unije“, odjeknule su 1.
srpnja, na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića, riječi predsjednika
Europskog vijeća Hermana Van Rompuya.
Unatoč tome, protivnici tvrde da Hrvatska još uvijek samo geografski
pripada Europi, ne i politički.
 |
| Zdroj: © Belga/EPA/A.Bat |
Barem
prema kriterijima konvergencije, tzv. mastriškim kriterijima, zato što još
uvijek ne ispunjava uvjete ozbiljnog gospodarstva stopom inflacije, deficitom
državnog proračuna te uskoro i javnim dugom. U obranu, s time se bore i ostale
države članice. Usprkos tome, Bruxelles vjeruje da će vlada uspjeti
stabilizirati financije i da se pesimistični scenarij neće ostvariti. Na kraju
krajeva, bankarski sektor i ne stoji loše, a poticaji bi trebali pomoći pri
povišenju konkurentnosti na novom tržištu.
Korupcija
je već druga priča. Transparency International stavlja Hrvatsku u isti koš sa
„Ruandom, Jordanom i Kubom“, pišu slovačke novine SME, iako su zaboravili
napomenuti da na tom neslavnom rangu mjesto dijele upravo sa Slovačkom. Za
razliku od Slovaka, Hrvati su imali barem malo hrabrosti osuditi svog bivšeg
premijera za korupciju, ali...
...njemačka
kancelarka Angela Merkel je svojom odsutnošću na službenim proslavama jasno
upozorila da je pred njima još dalek put do standardne demokracije. Tim je
načinom reagirala na odbijanje izručenja agenta tajne služe komunističke
Jugoslavije, Josipa Perkovića, u Njemačku, gdje je optužen za planiranje
ubojstva istaknutog, progonjenog odmetnika Stjepana Đurekovića, početkom 80-ih
godina. Hrvatski se parlament u posljednjem trenutku odlučio prihvatiti
namjenski zakon koji brani „povremene“ kriminalce pred međunarodnom tjeralicom,
čime bezuvjetno, ali nesigurno korača k političkoj Europi.
Među
pozitivna diplomatska događanja zasigurno možemo uvrstiti i sudjelovanje predsjednika
Kosova i Srbije. Iako je protokol Atifeta
Jahjagu i Tomislava Nikolića odvojio od sebe koliko je to bilo moguće,
glavno je i tako bilo njihovo prisustvo, tj. gesta koja daje napetom području
zapadnog Balkana tračak nade.
Država
rođena iz nedavnog krvavog, etničkog sukoba uspjela je za kratko vrijeme
izgraditi demokratske institucije. Bilo bi vrijeme kada bi te ustanove započele
intenzivnije ispunjavati svoju ulogu. Za to će ipak biti potrebno više od
strukturnih fondova, naprije promjena mišljenja običnih Hrvata, zato što se ne
može sve riješiti bombonijerom u uredu ili kod liječnika.
Pristup Hrvatske u
Europsku uniju na referendumu je
poduprijelo dvije trećine glasača, no skepticizam je ostao. S jedne strane
postoji strah od ponovnog članstva u multinacionalnoj organizaciji, kao i
mitovi o zakrivljenim bananama, a s druge strane ponovno nepovjerljivost u
budućnost ujedinjenog truda starog kontinenta, koji se i sam teško bori s
postmodernom krizom. Naravno, ako unija bude garantirala vrednovanje
demokracije, prava i pravednost, slobodu, toleranciju i solidarnost, bolju alternativu nisu mogli izabrati.
Objavljeno u slovačkom izdanju Le Monde diplomatique.
Izvor | Jílek, Peter F. 'Rius: Nema problema? : Chorvátsky zápisník. In Je to tak : Le Monde diplomatique [online]. 13. 7. 2013. [2013-07-13]. Dostupno na internetu: <http://www.jetotak.sk/europa/nema-problema-chorvatsky-zapisnik>. ISBN 1337-8872.
Prevoditeljica: Josipa Zrnić
Žiadne komentáre:
Zverejnenie komentára